Termin probiotik prvi put je upotrebljen 1953 godine. Po definiciji SZO probiotici su živi mikroorganizmi koji kada se primene u određenoj količini obezbeđuju poboljšanje zdravlja domaćina.

Početkom 20-og veka pripisivano im je da poboljšavaju mikrobiološku ravnotežu u crevima. Danas se intenzivno istražuje njihov uticaj na hronične intestinalne zapaljenske bolesti, prevenciju i tretman dijareja izazvanih patogenima, urogenitalne infekcije i atopijske bolesti.

Probiotici su uglavnom acidofilne bakterije, tj. bakterije mlečno-kiselinskog vrenja. One razlažu laktozu do mlečne kiseline, snižavaju pH vrednost u debelom crevu, stvarajući kiselu sredinu koja nepovoljno utiče na razvoj patogenih bakterija. Ravnoteža između probiotika i patogenih bakterija je osnova za dobro zdravlje organa za varenje i celog organizma.

Daleko najveću primenu imaju u prevenciji i lečenju raznih vrsta enteritisa. Oni smanjuju dužinu trajanja dijareje kao i broj stolica. Fermentisani mlečni proizvodi (npr. jogurt) takođe skraćuju trajanje simptoma. Dijareja vezana za upotrebu antibiotika, kao i putnička dijareja mogu biti sprečene preventivnom primenom probiotika. Za ovu namenu proizvode se u obliku kapsula, praškova, rastvora koji se mogu naći u apotekama.

Ispituju se mnoge pozitivne uloge probiotika na zdravlje:

  • poboljšanje tolerancije laktoze
  • preventivno delovanje na kancer kolona
  • smanjenje koncentracije LDL holesterola
  • snižavanje krvnog pritiska
  • jačanje imunog odgovora organizma
  • suzbijanje rasta i razmnožavanja H. Pylori
  • smanjenje inflamacije
  • poboljšavanje apsorpcije minerala...

Prebiotici su nesvarljiva biljna vlakna koja služe kao hrana za korisne bakterije (probiotike) i prirodno se nalaze u majčinom mleku. To su nesvarljivi oligosaharidi. Najčešći prebiotici su pektini, fruktooligosaharidi, inulin... Oni se prirodno nalaze u banani, jabukama, limunu, cikoriji, belom luku, praziluku, artičokama, špargli a inulin se često dodaje mlečnim proizvodima. Prebiotici iz grupe fruktooligosaharida obezbeđuju energiju, ali ne podižu nivo glukoze u krvi, pa se zbog toga koriste kao niskokalorični zaslađivači kod dijabetičara. U novije vreme popularni su preparati koji imaju u svom sastavu i probiotik i prebiotik.

Jedinica za farmakoinformatiku