Postoje dve vrste imuniteta : urođeni i stečeni imunitet. Urođeni imunitet sastoji se od niza nespecifičnih mehanizama odbrane. Ova vrsta imuniteta prisutna je od rođenja i predstavlja prvu liniju odbrane. Deluje neposredno u roku 96 sati, i nema imuno »pamćenje«. Stečeni ili specifični imunitet se razvija postepeno nakon rođenja, a podrazumeva da za svaki antigen postoji specifičan imunski odgovor. Limfociti i antitela sastavni su deo stečenog imuniteta.

Šta je korona virus?

Korona virusi (CoV) su velika porodica virusa koji uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih bolesti kao što su Respiratorni sindrom Bliskog Istoka (MERS) i Teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Novi korona virus (2019-nCoV) je novi soj korona virusa koji ranije nije identifikovan kod ljudi.

Korona virusi su zoonotski virusi, što znači da mogu da se prenose sa životinja na ljude. I pored toga što je poznato više vrsta korona virusa kod životinja, nije zabeležen prenos na ljude kod svih.

Koji su simptomi infekcije korona virusima?

Kao i kod drugih respiratornih oboljenja, infekcija sa 2019-nCoV virusom može izazvati blage simptome, uključujući curenje iz nosa, grlobolju, kašalj i povišenu temperaturu. Kod nekih ljudi može imati ozbiljniji tok i može dovesti do upale pluća ili otežanog disanja. Ređe bolest može biti fatalna. Stariji ljudi i ljudi sa hroničnim bolestima (dijabetes, srčane bolesti) su podložniji da razviju ozbiljniji tok bolesti.

Reč propolis potiče od grčkih reči pro što znači pre i polis što znači grad, ili propoliso što znači zamazivati, zaglađivati. Propolisom pčele zatvaraju i štite svoju košnicu. Njime popunjavaju sve pukotine i nepotrebne otvore kako bi svoje stanište zaštitile od vetra, kiše i sl. Takođe, pčele njime oblepljuju svako strano telo koje se nađe u košnici da bi se štitile od neprijatnih mirisa i bakterija koje nastaju prilikom raspadanja leša. Propolis je kod Egipćana korišćen za mumifikaciju, u izradi Stradivarius violina korišćen kao sastojak lakova a kao lek je bio poznat još u vreme Aristotela.

"Ljubav, siromaštvo i kašalj ne mogu se sakriti" Ivo Andrić

Kašalj je simptom a ne bolest. Uloga kašlja je čišćenje disajnih puteva od sekreta i stranih tela. Refleks kašlja je vrlo složen. Kontroliše ga centar u kičmenoj moždini, učestvuju mnoga nervna vlakna i odvija se uz sinhronizovanu aktivnost velikog broja respiratornih mišića. Kašalj je najčešće refleksni odgovor koji nastaje nadražajem receptora za kašalj koji su smešteni u sluznici ždrela, grkljana, dušnika, bronhija i manjim delom u manjim bronhijalnim ograncima. Nadražaj na kašalj mogu izazvati strana tela, čestice prašine, nestabilne hemijske supstance, promene u temperaturi a kod dece najčešće nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale sluznice disajnih puteva (virusne ili bakterijske).

Lajmska bolest je zarazna bolest čiji je uzročnik bakterija Borrelia Burgdorferi. Prenosioci (vektori) lajmske bolesti su krpelji vrste Ixodes ( Ixodes scapularis, Ixodes ricinus). Krpelji su paraziti koji se hrane sisanjem krvi čoveka i životinja i na taj način prenose uzročnika lajmske bolesti. Lajmska bolest pripada grupi potencijalno teških oboljenja, jer zbog hroničnog toka može da dovede i do trajnih oštećenja nekih organa.